Zašto je Hrvatski državni sabor jednom promišljao da 4. ožujka proglasi "DANOM DRŽAVNOSTI"
“Dan grada Kaštela slavi se 04. ožujka, odnosno na godišnjicu prvog spomena hrvatskog imena u pisanom dokumentu, Trpimirovoj darovnici, koja datira iz 852. godine i jedan je od najvažnijih povijesnih datuma značajnih za povijest Hrvata.”
Putalj i crkvica Svetog Jurja
Grad Kaštela obilježava Dan grada Kaštela upravo na datum 04. ožujka u spomen na 04. ožujka daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja u Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.
Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u župnoj Riznici crkve Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu koja se upravo nalazi u fazi preuređenja, a koja je zbog čuvanih eksponata od neprocijenjive nacionalne i crkvene važnosti.Inače, Riznica je osnovana i uređena 1992. godine kada je Kaštel Sućurac proslavio 1140-tu obljetnicu prvog naselja Putalj koje se spominje u Trpimirovoj darovnici, te 600-tu obljetnicu današnjeg naselja uz more, odnosno današnjeg Kaštel Sućurca.
Ujedno je tom prilikom detaljno istražen i obnovljen Putalj sa crkvicom Svetog Jurja, koji je glavni lokalitet iz Trpimirove povelje i zbog kojeg je darovnica i napisana.
Bijaći i crkvica Svete Marte
Osim toga, na dan 04.ožujka, kojeg je Grad Kaštela uzeo kao svoj imendan, ove godine se navršava točno stotinu i jedna godina otkada je don Frane Bulić na mjestu i na temeljima stare crkvice sv. Marte i hrvatskog dvora, gdje je stolovao knez Trpimir i gdje je izdao svoju darovnicu, dao izgraditi današnju crkvicu sv. Marte u Bijaćima.
Crkvica je izgrađena 1908. godine, a o činjenici kako su u Bijaćima stolovali hrvatski narodni vladari svjedoče i pronađeni bogati arheološki nalazi koji to potkrijepljuju, a među kojima se ističe kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleterom, te brojni ostaci drugih građevina uz starohrvatsko i antičko groblje.
Osim toga, i u prijepisu Trpimirove darovnice stoji: "Ja knez Hrvata" i "Učinjeno u mjestu koje se zove Bijaći".
Povelja kneza Trpimira-rodni list hrvatske državnosti
Inače, prema mišljenju mnogih povjesničara kojima je proučavanje hrvatske povijesti uža specijalnost, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava, te ona u stvari predstavlja rodni list hrvatske državnosti. Osim toga, Trpimirova povelja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Trpimirova darovnica, koja je poznata još i kao Povelja kneza Trpimira jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, koji je napisan na latinskom jeziku, a nastao je 04. ožujka 852. godine. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.
Izvadak iz teksta: Renate Dobrić
Ostalo vrlo zanimljivo pročitajte na: Portalu K.Sućurca 
